Džeda (UNA) – Glavni tajnik Centra za kulturnu komunikaciju kralja Abdulaziza, profesor Abdullah bin Mohammed Al-Fawzan, naglasio je da humanitarni rad nije samo hitan odgovor na krize ili pružanje pomoći, već integrirani napor usmjeren na osiguranje ljudskog dostojanstva i očuvanje osnovnih prava na dostojanstven život. Objasnio je da je humanitarni rad također praktična primjena vrijednosti ljudskih prava i afirmacija ljudskog prava na dostojanstven život.
To je rekao u svom govoru tijekom ramazanske večeri koju je organizirala Neovisna stalna komisija za ljudska prava, u suradnji s Unijom novinskih agencija Organizacije islamske suradnje (UNA), u četvrtak, 5. ožujka 2026., što odgovara 16. ramazanu 1447. po hidžri, a koja se održala putem Zooma pod naslovom: „Humanitarni rad kao alat za promicanje ljudskih prava i vrijednosti suživota i tolerancije.“
Naglasio je da humanitarni rad zahtijeva od ljudi da budu uz svoju braću u teškim vremenima i da im pomognu kada su bolesni ili u potrebi. To također znači da se zemlje međusobno podržavaju kada su izložene katastrofama, nesrećama, ratovima i gladi te da žure pružiti učinkovitu i hitnu pomoć pogođenima.
Istaknuo je da se uloga humanitarnog rada ističe kao alat za promicanje ljudskih prava, jer humanitarne organizacije i dobrotvorne organizacije mogu doprijeti do najpotrebitijih zajednica i najsiromašnijih pojedinaca te raditi na osiguranju njihovih prava na zdravlje, obrazovanje i sve aspekte života, te pokretati inicijative za razvoj zajednice i osnaživati žene i mlade, što koristi cijelom društvu.
Istaknuo je da se s vremenom koncept humanitarnog rada razvio i više nije ograničen samo na pružanje pomoći i podrške najpotrebitijim zajednicama i pojedincima. Postao je organizirani pothvat podložan upravljanju i preciznim standardima kako bi se osigurala kvaliteta njegovih rezultata. Primjeri uključuju Centar za humanitarnu pomoć i podršku kralja Salmana, koji je pružio pomoć u 113 zemalja i proveo 4219 projekata, uz druge humanitarne organizacije poput Zaklade Mohammeda bin Salmana (MiSK), Zaklade kralja Khalida i Dobrotvorne zaklade princeze Al-Anoud, među ostalima.
Što se tiče ljudskih prava, rekao je: „To su prava inherentna svim ljudskim bićima, bez obzira na njihovu nacionalnost, mjesto prebivališta, nacionalno ili etničko podrijetlo, vjeru, jezik ili boju kože, a sva ta prava su međusobno povezana i nedjeljiva.“
Dr. Al-Fawzan je objasnio da humanitarno načelo ima za cilj ublažiti patnju ljudi, zaštititi život i zdravlje te osigurati poštovanje ljudskih bića, dok načelo neutralnosti znači integritet i nepristranost humanitarnih radnika prema bilo kojoj strani te nemiješanje u političke poslove ili sukobe.
Istaknuo je načelo nediskriminacije, objasnivši da ono znači nediskriminaciju na temelju spola, rase, vjere ili društvenog statusa te davanje prednosti onima kojima je to najpotrebnije.
Što se tiče uloge humanitarnog rada u promicanju ljudskih prava, istaknuo je da to počinje promicanjem načela ljudskog dostojanstva kroz poštivanje ljudskih bića bez diskriminacije, kao i zadovoljavanjem osnovnih potreba poput osiguravanja hrane, zdravstvene skrbi i obrazovanja, posebno tijekom kriza i katastrofa, uz širenje svijesti o kulturi ljudskih prava edukacijom zajednica i promicanjem vrijednosti solidarnosti i suradnje radi izgradnje pravednijih i ravnopravnijih društava, a također doprinosi postizanju stabilnosti i razvoja podržavanjem obrazovanja i zdravstva te izgradnjom kapaciteta, što promiče održivi razvoj i poštivanje prava, te štiti najranjivije skupine poput djece, žena, starijih osoba, izbjeglica i raseljenih osoba od kršenja i iskorištavanja.
Naglasio je da je uloga humanitarnog rada u promicanju vrijednosti suživota i tolerancije izgradnja mostova suradnje između društava, tako da pojedinci iz različitih kulturnih i vjerskih sredina rade na služenju onima kojima je pomoć potrebna, što promiče razumijevanje i suživot, kao i promicanje socijalnog mira osnaživanjem marginaliziranih skupina i poticanjem sudjelovanja zajednice, širenje kulture solidarnosti i društvene odgovornosti na način koji promiče zajedničke ljudske vrijednosti i smanjuje netoleranciju i rasizam, te doprinos rješavanju društvenih problema kroz intervencije u pomoći i pomoć skupinama u potrebi, što smanjuje sukobe koji proizlaze iz siromaštva i potrebe, te isticanje tolerantne slike islamske religije kroz humanitarne napore pružene bez vjerske ili etničke diskriminacije.
Glavni tajnik Centra kralja Abdulaziza za kulturnu komunikaciju zaključio je naglašavajući da humanitarni radnici predstavljaju prvu liniju obrane, izlažući se rizicima kako bi osigurali opstanak ljudi, zadovoljili njihove potrebe i sačuvali njihovo dostojanstvo, bez obzira na ozbiljne opasnosti.
(završavam)
