New York (UNA/WAS) – Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je da Bliski istok sve dublje klizi u krizu, naglašavajući da posljedice eskalacije nisu ograničene na regiju, već se protežu na cijeli svijet kroz političke napetosti, raseljavanje, nesigurnost, poremećaje trgovinskih ruta i rastuće cijene hrane i goriva.
To se dogodilo tijekom sastanka na visokoj razini koji je održalo Vijeće sigurnosti UN-a pod nazivom: „Postizanje političkih rješenja na Bliskom istoku: Posredovanje i dijalog za trajni mir“, kao jednog od najistaknutijih događaja kolumbijskog predsjedanja Vijećem u lipnju, kojim je predsjedavao kolumbijski predsjednik Gustavo Petro Arrego, a uz sudjelovanje više od 70 dužnosnika.
„Nedavni događaji izazivaju duboku zabrinutost zbog mogućnosti potpunog obnavljanja sukoba“, rekao je Guterres u svom govoru, počevši osvrćući se na eskalaciju u Libanonu od prošlog ožujka, pozivajući na diplomatsko rješenje koje poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Libanona i temelji se na potpunoj provedbi Rezolucije Vijeća sigurnosti 1701, naglašavajući da politički proces mora započeti sveobuhvatnim prekidom vatre kojeg se svi pridržavaju.
Što se tiče Palestine, Guterres je situaciju na okupiranom palestinskom teritoriju opisao kao brzo pogoršavajuću, napominjući da se Gaza i dalje suočava s dubokom neizvjesnošću i ogromnom ljudskom patnjom, unatoč prekidu vatre proglašenom prije osam mjeseci, s civilnim žrtvama koje se nastavljaju svakodnevno, humanitarnim operacijama koje su ograničene, a osnovnim potrebama se ne zadovoljavaju.
Pozvao je na punu provedbu sveobuhvatnog plana koji su omogućili Sjedinjene Države, Katar, Egipat i Turska, naglasivši da se pružanje humanitarne pomoći nikada ne smije koristiti kao sredstvo pregovaranja te da Gaza jest i ostat će sastavni dio palestinske države.
Što se tiče regije Perzijskog zaljeva, glavni tajnik je rekao: „Čini se da je prekid vatre više krhko zatišje ili privremeno smanjenje intenziteta bombardiranja“, upozoravajući na rizike da se ovo zatišje pretvori u potpuni sukob, pozivajući sve strane da poštuju prekid vatre i udvostruče napore za postizanje trajnog sporazuma, zahtijevajući obnovu slobode plovidbe u i oko Hormuškog tjesnaca te ozbiljne pregovore o nuklearnim pitanjima.
Guterres se osvrnuo na situaciju u Siriji i Jemenu, pozivajući na kontinuiranu podršku prijelaznoj fazi u Siriji nakon 13 godina nasilja i na održavanje postignutog napretka. Što se tiče jemenskog dosjea, pozdravio je sporazum koji su podržali UN, a koji je doveo do oslobađanja 1600 pritvorenika povezanih sa sukobom, te pozvao na hitno i bezuvjetno oslobađanje svih proizvoljno pritvorenih djelatnika UN-a i ostalog humanitarnog i diplomatskog osoblja.
Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro rekao je: „Globalni mir zahtijeva hitnu akciju na dva glavna fronta: borbu protiv klimatskih promjena i brzu dekarbonizaciju te uspostavljanje demokratskog globalnog regulatornog okvira za umjetnu inteligenciju“, upozoravajući na opasnosti dezinformacija, antiimigrantske retorike, rasizma, ratova i nejednakosti.
Tijekom sastanka, predstavnici nekoliko zemalja naglasili su važnost davanja prioriteta političkim i diplomatskim rješenjima na Bliskom istoku, ističući posredničke napore u kojima su sudjelovali s nizom partnera, uključujući Saudijsku Arabiju, Tursku, Egipat, Katar i Kinu, što je doprinijelo prekidu vatre i deeskalaciji.
Istaknuli su da se trajni mir ne može postići silom i da vojna pobjeda nije zamjena za političko rješenje, pozivajući sve strane na suzdržanost, deeskalaciju i nastavak rada na trajnom diplomatskom rješenju.
(završavam)
