Džeda (UNA) – Unija novinskih agencija OIC-a (UNA), u saradnji sa Nezavisnom stalnom komisijom za ljudska prava Organizacije islamske saradnje (OIC), organizovala je virtuelno ramazansko veče u četvrtak, 5. marta 2026. godine, koje odgovara 16. ramazanu 1447. godine, putem platforme Zoom, pod nazivom: „Humanitarni rad kao alat za promociju ljudskih prava i vrijednosti suživota i tolerancije.“
Večeri, kojom je predsjedavao izvršni direktor Nezavisne stalne komisije za ljudska prava, dr. Hadi bin Ali Al-Yami, prisustvovali su aktivni i raznoliki učesnici, uključujući generalnog direktora Unije novinskih agencija Organizacije islamske saradnje, g. Mohammeda bin Abdul Rabboa Al-Yamija, Njegovu Ekselenciju ambasadora Diaa El-Din Saeeda Bamakhramu, ambasadora Republike Džibuti i stalnog predstavnika pri Organizaciji islamske saradnje, izvršnog direktora Fonda islamske solidarnosti, g. Mohammeda bin Suleimana Abu Al-Khaila, službenog glasnogovornika Centra za pomoć i humanitarnu pomoć kralja Salmana, dr. Samera Al-Jutailija, generalnog sekretara Centra za civilizacijsku komunikaciju kralja Abdulaziza, dr. Abdullaha bin Mohammeda Al-Fawzana i člana Komisije za ljudska prava, dr. Arwu Hassana Al-Sayeda, od kojih je svaki predstavio radni dokument o humanitarnom radu i kako on može biti alat za promociju ljudskih prava i vrijednosti suživota i tolerancije.
Veče, kojoj su prisustvovali zvaničnici brojnih organizacija širom svijeta, stručnjaci za ljudska prava i medijski profesionalci, razmatralo je tvrdnju o bliskoj vezi između humanitarnog rada i ljudskih prava, te da je efikasna humanitarna akcija uslov za očuvanje ljudskog dostojanstva, posebno u područjima kriza i katastrofa, te je naglašena uloga humanitarnog rada u promovisanju vrijednosti suživota i tolerancije i održavanju društvene stabilnosti.
Učesnici su naglasili potrebu za aktiviranjem najboljih praksi kako bi se unaprijedila proaktivna uloga humanitarnog rada u stvaranju okruženja i uslova koji podržavaju zaštitu ljudskih prava, ublažavaju patnju ljudi, štite život, zdravlje i obrazovanje, te osiguravaju poštovanje ljudskih bića u skladu s principom neutralnosti i nepristrasnosti bez pristranosti prema bilo kojoj strani. Istakli su da uticaj humanitarnog rada nije ograničen samo na odgovaranje na hitne potrebe, već se proteže i na formiranje temeljnog stuba u uspostavljanju kulture tolerancije i suživota unutar društava, u svjetlu sporazuma da humanitarna aktivnost uspostavlja jezik zasnovan na milosrđu, saosjećanju i razumijevanju, te promovira ljudske zajedničke osobine iznad etničkih, vjerskih i kulturnih razlika.
(završavam)
