Džeda (UNA) – Generalni sekretar Centra za kulturnu komunikaciju kralja Abdulaziza, profesor Abdullah bin Mohammed Al-Fawzan, naglasio je da humanitarni rad nije samo hitan odgovor na krize ili pružanje pomoći, već integrirani napor usmjeren na osiguranje ljudskog dostojanstva i očuvanje osnovnih prava na pristojan život. Objasnio je da je humanitarni rad također praktična primjena vrijednosti ljudskih prava i afirmacija ljudskog prava na pristojan život.
Ovo je izjavio tokom ramazanske večeri koju je organizovala Nezavisna stalna komisija za ljudska prava, u saradnji sa Unijom novinskih agencija Organizacije islamske saradnje (UNA), u četvrtak, 5. marta 2026. godine, što odgovara 16. ramazanu 1447. godine po hidžri, a koja je održana putem Zooma pod nazivom: „Humanitarni rad kao alat za promociju ljudskih prava i vrijednosti suživota i tolerancije“.
Naglasio je da humanitarni rad zahtijeva od ljudi da budu uz svoju braću u teškim vremenima i da im pomognu kada su bolesni ili u potrebi. To također znači da se zemlje međusobno podržavaju kada su izložene katastrofama, nesrećama, ratovima i gladi, te da žure da pruže efikasnu i hitnu pomoć onima koji su pogođeni.
Istakao je da se uloga humanitarnog rada ističe kao alat za promociju ljudskih prava, jer humanitarne organizacije i dobrotvorne organizacije mogu doprijeti do najpotrebnijih zajednica i najsiromašnijih pojedinaca, te raditi na osiguranju njihovih prava na zdravlje, obrazovanje i sve aspekte života, te pokretati inicijative za razvoj zajednice i osnaživati žene i mlade, što koristi cijelom društvu.
Istakao je da se koncept humanitarnog rada vremenom razvio i više nije ograničen samo na pružanje pomoći i podrške najpotrebnijim zajednicama i pojedincima. Postao je organizirani poduhvat podložan upravljanju i preciznim standardima kako bi se osigurala kvaliteta njegovih rezultata. Primjeri uključuju Centar za humanitarnu pomoć i podršku kralja Salmana, koji je pružio pomoć u 113 zemalja i implementirao 4219 projekata, pored drugih humanitarnih organizacija kao što su Fondacija Mohammed bin Salman (MiSK), Fondacija kralja Khalida i Dobrotvorna fondacija princeze Al-Anoud, između ostalih.
Što se tiče ljudskih prava, rekao je: „To su prava svojstvena svim ljudskim bićima, bez obzira na njihovu nacionalnost, mjesto prebivališta, nacionalno ili etničko porijeklo, vjeru, jezik ili boju kože, i sva ta prava su međusobno povezana i nedjeljiva.“
Dr. Al-Fawzan je objasnio da humanitarni princip ima za cilj ublažavanje patnje ljudi, zaštitu života i zdravlja te osiguranje poštovanja ljudskih bića, dok princip neutralnosti znači integritet i nepristrasnost humanitarnih radnika prema bilo kojoj strani, te nemiješanje u političke poslove ili sukobe.
Ukazao je na princip nediskriminacije, objašnjavajući da to znači nediskriminaciju na osnovu spola, rase, vjere ili društvenog statusa, te davanje prednosti onima kojima je to najpotrebnije.
Što se tiče uloge humanitarnog rada u promociji ljudskih prava, istakao je da to počinje promocijom principa ljudskog dostojanstva kroz poštovanje ljudskih bića bez diskriminacije, kao i zadovoljavanjem osnovnih potreba poput obezbjeđivanja hrane, zdravstvene zaštite i obrazovanja, posebno tokom kriza i katastrofa, pored širenja svijesti o kulturi ljudskih prava edukacijom zajednica i promovisanjem vrijednosti solidarnosti i saradnje radi izgradnje pravednijih i ravnopravnijih društava, a također doprinosom postizanju stabilnosti i razvoja podržavanjem obrazovanja i zdravstva i izgradnjom kapaciteta, što promoviše održivi razvoj i poštovanje prava, te zaštitu najranjivijih grupa poput djece, žena, starijih osoba, izbjeglica i raseljenih osoba od kršenja i eksploatacije.
Naglasio je da je uloga humanitarnog rada u promociji vrijednosti suživota i tolerancije izgradnja mostova saradnje između društava, tako da pojedinci iz različitih kulturnih i vjerskih sredina rade na služenju onima kojima je pomoć potrebna, što promoviše razumijevanje i suživot, kao i promociju socijalnog mira osnaživanjem marginaliziranih grupa i podsticanjem učešća zajednice, širenje kulture solidarnosti i društvene odgovornosti na način koji promoviše zajedničke ljudske vrijednosti i smanjuje netoleranciju i rasizam, te doprinos rješavanju društvenih problema kroz intervencije u humanitarnoj pomoći i pomoć grupama u potrebi, što smanjuje sukobe koji proizlaze iz siromaštva i potrebe, te isticanje tolerantne slike islamske religije kroz humanitarne napore pružene bez vjerske ili etničke diskriminacije.
Generalni sekretar Centra za kulturnu komunikaciju "Kralj Abdulaziz" zaključio je naglašavajući da humanitarni radnici predstavljaju prvu liniju odbrane, izlažući se rizicima kako bi osigurali opstanak ljudi, zadovoljili njihove potrebe i sačuvali njihovo dostojanstvo, bez obzira na ozbiljne opasnosti.
(završavam)
