New York (UNA/WAS) – Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres upozorio je da Bliski istok sve dublje klizi u krizu, naglašavajući da posljedice eskalacije nisu ograničene samo na regiju, već se protežu na cijeli svijet kroz političke tenzije, raseljavanje, nesigurnost, poremećaje trgovinskih ruta i rast cijena hrane i goriva.
Ovo se dogodilo tokom sastanka na visokom nivou koji je održalo Vijeće sigurnosti UN-a pod nazivom: „Postizanje političkih rješenja na Bliskom istoku: Posredovanje i dijalog za trajni mir“, kao jednog od najistaknutijih događaja kolumbijskog predsjedavanja Vijećem za mjesec juni, kojim je predsjedavao kolumbijski predsjednik Gustavo Petro Arrego, a uz učešće više od 70 zvaničnika.
„Nedavni događaji izazivaju duboku zabrinutost zbog mogućnosti potpunog obnavljanja sukoba“, rekao je Guterres u svom govoru, počevši osvrćući se na eskalaciju u Libanu od prošlog marta, pozivajući na diplomatsko rješenje koje poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Libana i zasniva se na potpunoj primjeni Rezolucije 1701 Vijeća sigurnosti, naglašavajući da politički proces mora započeti sveobuhvatnim prekidom vatre kojeg se svi pridržavaju.
Što se tiče Palestine, Guterres je situaciju na okupiranoj palestinskoj teritoriji opisao kao brzo pogoršavajuću, napominjući da se Gaza i dalje suočava s dubokom neizvjesnošću i ogromnom ljudskom patnjom, uprkos primirju proglašenom prije osam mjeseci, pri čemu se civilne žrtve nastavljaju svakodnevno, humanitarne operacije su ograničene, a osnovne potrebe nisu zadovoljene.
Pozvao je na potpunu provedbu sveobuhvatnog plana koji su posredovali Sjedinjene Američke Države, Katar, Egipat i Turska, naglašavajući da pružanje humanitarne pomoći nikada ne bi trebalo biti korišteno kao sredstvo pregovaranja, te da Gaza jeste i ostat će sastavni dio palestinske države.
Što se tiče regije Perzijskog zaljeva, generalni sekretar je rekao: „Primirje se čini više kao krhko zatišje ili privremeno smanjenje intenziteta bombardiranja“, upozoravajući na rizike da se ovo zatišje pretvori u potpuni sukob, pozivajući sve strane da poštuju primirje i udvostruče napore za postizanje trajnog sporazuma, zahtijevajući vraćanje slobode plovidbe u i oko Hormuškog moreuza, te ozbiljne pregovore o nuklearnim pitanjima.
Guterres se osvrnuo na situaciju u Siriji i Jemenu, pozivajući na kontinuiranu podršku prelaznoj fazi u Siriji nakon 13 godina nasilja i na održavanje postignutog napretka. U vezi s jemenskim dosijeom, pozdravio je sporazum koji su podržale UN, a koji je doveo do oslobađanja 1600 pritvorenika povezanih sa sukobom, te pozvao na hitno i bezuvjetno oslobađanje svih proizvoljno pritvorenih pripadnika osoblja UN-a i drugog humanitarnog i diplomatskog osoblja.
Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro izjavio je: „Globalni mir zahtijeva hitnu akciju na dva glavna fronta: borbu protiv klimatskih promjena i brzu dekarbonizaciju te uspostavljanje demokratskog globalnog regulatornog okvira za vještačku inteligenciju“, upozoravajući na opasnosti dezinformacija, antiimigrantske retorike, rasizma, ratova i nejednakosti.
Tokom sastanka, predstavnici nekoliko zemalja naglasili su važnost davanja prioriteta političkim i diplomatskim rješenjima na Bliskom istoku, ističući posredničke napore u kojima su učestvovali s brojnim partnerima, uključujući Saudijsku Arabiju, Tursku, Egipat, Katar i Kinu, što je doprinijelo prekidu vatre i deeskalaciji.
Istakli su da se trajni mir ne može postići silom i da vojna pobjeda nije zamjena za političko rješenje, pozivajući sve strane na suzdržanost, deeskalaciju i nastavak rada na trajnom diplomatskom rješenju.
(završavam)
